MenuMenu
0 Items
0,00 €
Prijava
Moj račun

OSTANITE MOTIVIRANI – POMIČITE PLANINE

»Motivacija je pokretačka snaga koja nas vodi prema odabranom cilju. Kada smo motivirani, mogli bismo pomaknuti planine. Da li vam također često nedostaje motivacije na putu do cilja? Da biste uspjeli unatoč preprekama, osim motivacije trebat će vam puno upornosti i discipline.«

Motivirati se i ostati motiviran je teško, ali ključno za mnoge aspekte života. Ponekad se čini da imamo prirodni otpor prema stalnom trudu, koji ne može ukloniti niti količina kofeina niti inspirativni motivacijski govori. Ako nismo motivirani, veća je vjerojatnost da ćemo zanemariti svoje osobne i profesionalne ciljeve. Činjenica je da nam svima ponekad nedostaje motivacije, no ovaj proces s malo znanja može postati nešto lakši.

Motivacija je do određene mjere osobna, ali je također vezana za situaciju. Ono što vas potiče da postignete određeni cilj, možda neće potaknuti drugu osobu. Svi bismo trebali imati na umu da, kada želimo dobiti poticaj za motivaciju (tj. za postizanje cilja), nije odgovarajuća strategija tražiti motivaciju.

Trebali bismo tražiti svrhu i postaviti si sljedeća pitanja:

  • Zašto je to dobro za mene?
  • Zašto je važno postići taj cilj?
  • Kako ću se osjećati kada postignem taj cilj?

Dobro je imati odgovore zapisane negdje pri ruci kako bismo ih se mogli prisjetiti svaki put kada nam nedostaje poticaja. Što će naš cilj biti specifičnije postavljen i što će biti više na popisu prioriteta, lakše ćemo se motivirati i ostati motivirani. Ako nam određena stvar predstavlja prioritet, bit će nam lakše pristupiti joj nego ako stoji na trećem ili četvrtom mjestu naših prioriteta.

Na primjer: želimo poboljšati odnos s partnerom, istrčati prvih 5 km i pronaći novi posao. Najvjerojatnije ćemo cilju koji nam je najveći prioritet posvetiti najviše vremena.

Ciljevi bi, kad god je to moguće, trebali potaknuti unutarnju, a ne samo vanjsku motivaciju. Unutarnja motivacija dolazi iz našeg unutarnjeg zadovoljstva koje doživljavamo pri određenom ponašanju ili postizanju cilja. Vanjska motivacija dolazi iz vanjskog svijeta i često uključuje nagradu ili nam omogućuje izbjegavanje kazne. Unutarnji motivacijski čimbenici su dugoročno otporniji od vanjskih. Naime, kada postignemo određeni cilj i dobijemo vanjsku nagradu ili izbjegnemo kaznu, naša motivacija za istim ponašanjem opada i teže dobivamo novi poticaj.

Primjer dobrog unutarnjeg motivacijskog čimbenika mogla bi biti želja za zdravljem. U tome nam uvelike pomaže redovito uzimanje Omega-3 masnih kiselina, koje doprinose normalnom radu srca i mozga te očuvanju normalnog vida. Bočicu možemo staviti na vidljivo mjesto koje svakodnevno gledamo (ulje na izloženu policu u hladnjaku, kapsule na kuhinjski pult gdje pripremamo hranu) kako ne bismo zaboravili uzeti dnevnu dozu.

Kako pravilno postaviti ciljeve?

Prvo opće pravilo je da svi ciljevi koje postavite moraju biti što uži i specifičniji. Konačni cilj podijelite na nekoliko manjih, međuciljeva koji će na kraju dovesti do konačnog cilja. Cilj bi također trebao biti postavljen prema SMART metodi – specifičan  (specific), mjerljiv (measurable), dostižan (attainable), realan (realistic) i vremenski ograničen (timely).

Primjer ciljeva postavljenih prema SMART metodi:

  1. Svakog prvog dana u mjesecu nakon primitka plaće, odvojit ću 200 eura dok ne uštedim za kupnju novog automobila. Pri tome se, naravno, trebamo zapitati možemo li si priuštiti svaki mjesec izdvajati 200 eura i koliko smo spremni i financijski sposobni izdvojiti za kupnju novog automobila.
  2. Zanima me područje osobnog razvoja pa ću svaku večer prije spavanja, nakon što operem zube, pola sata čitati knjigu na tu temu. Sutra ću nakon posla otići u knjižnicu i potražiti knjigu na tu temu. Kada završim tu knjigu, opet ću otići u knjižnicu i posuditi novu.

Uklonite vanjska ometanja

Vanjski ometači brzo nas mogu odvratiti od cilja i demotivirati, stoga ih je dobro ukloniti. Tako možemo urediti okolinu koja potiče postizanje cilja i ne odvraća nas od njega. Kao primjer možemo uzeti primjer iz prethodne točke. Ako želimo poboljšati svoje znanje o osobnom razvoju, knjigu koju čitamo svake večeri možemo staviti na noćni ormarić pored kreveta i tamo je čuvati dok je ne zamijenimo drugom. Pritom pazimo da u sobi nemamo mobilni telefon, upaljen televizor ili neki drugi ometač koji bi nas odvraćao od čitanja knjige.

Također, kada svake večeri nakon pranja zubi krenemo čitati knjigu, stvaramo naviku. U našu dnevnu rutinu uključili smo novu stvar između dvije postojeće navike (pranje zubi i zatim spavanje). To se na engleskom zove “habit stacking”, kada postojećoj navici dodamo novu naviku.

Budite svjesni potencijalnih prepreka

Dobro je biti svjestan potencijalnih prepreka s kojima ćemo se susresti pri postizanju našeg cilja. Tako se možemo unaprijed pripremiti na te prepreke kako bi se s njima kasnije lakše nosili. Potencijalne prepreke dijelimo na one na koje možemo utjecati i na one na koje ne možemo. Ako naiđemo na prepreku na koju ne možemo utjecati, pokušajmo se ne zamarati njome i radije se usredotočimo na prepreke na koje možemo utjecati.

Na primjer, želimo napisati knjigu, pa odlučujemo da ćemo svaku večer nakon večere posvetiti sat vremena pisanju. Potencijalne prepreke na koje ne možemo utjecati su: razbolimo se, cjelodnevna službena konferencija, vjenčanje važnog nam prijatelja… Potencijalne prepreke na koje možemo utjecati bile bi: na programu je film koji želimo pogledati (snimimo ga), večernja zabava kod prijatelja (prisustvujemo kasnije), kućanski poslovi (mogu se odgoditi za sljedeći dan ili obaviti prije vremena namijenjenog pisanju).

Spojite neugodan zadatak s nečim ugodnim

Emocije igraju važnu ulogu u pokretanju i održavanju motivacije. Ako smo tužni, dosadno nam je, usamljeni smo ili tjeskobni, naša želja da se suočimo s teškim izazovom ili završimo dosadan zadatak će pasti. U tom slučaju možemo poboljšati svoje raspoloženje dodavanjem nečeg zabavnog onome za što nismo motivirani. Primjer bi bio slušanje glazbe tijekom trčanja ili kućanskih poslova.

Ako nam nedostaje motivacije za vježbanje, možemo to učiniti s prijateljima ili se pridružiti grupnim treninzima, planinarskom društvu, trkačkoj grupi… Pazimo samo da zabava ne smanji našu učinkovitost. Gledanje televizije tijekom pisanja članka, na primjer, može odvratiti našu pažnju i dodatno usporiti rad.

Sara Jeram

Viri: